Evaluacija te obuka voditelja i mentora
Evaluacija je postupak kojim se analizira provedena obrazovna aktivnost. Ona uključuje prikupljanje i obradu informacija s aspekta značajki i učinaka obrazovne aktivnosti.
Evaluacijski postupci imaju tri glavne zadaće:
- učiniti učinke poučavanja vidljivim i jasnim
- otvoriti komunikaciju između Pravosudne akademije i sudske i državno-odvjetničke zajednice kroz zajedničko promišljanje o učincima i koristi provedene edukacije
- mijenjati praksu i provoditi potrebne aktivnosti na temelju rezultata evaluacije i istraživanja.
Cjelovita evaluacija obrazovnog procesa provodi se na dvije razine:
- evaluacija određene obrazovne aktivnosti ili formativna evaluacija
- evaluacija utjecaja i učinaka određenih aktivnosti na stručnost pravosudnih dužnosnika i bolje funkcioniranje cijelog sustava ili sumativna evaluacija
Na prvoj razini evaluacije naglasak je na ocjeni organizacije obrazovne aktivnosti, kvaliteti njezina provođenja te uspješnosti u postizanju zadanih ciljeva. Ovdje se obično vrednuju slijedeći parametri: povezanost vrste obrazovne aktivnosti i načina provođenja, metodologija postizanja ciljeva, didaktičke vještine poučavanja, metode učenja, interakcija voditelja i polaznika, dinamika i koordinacija rada u grupi, korisnost obrazovnog materijala.
Druga razina evaluacije je daleko složenija i delikatnija s obzirom na specifičnost obnašanja pravosudne dužnosti. Pravosudni dužnosnici, a osobito suci kod donošenja presuda, trebaju biti neovisni i nepristrani, oslobođeni bilo kakvih vanjskih ili unutarnjih utjecaja. Stoga obrazovne aktivnosti namijenjene sucima ne bi smjele imati za cilj „učenje“ sudaca kako da donose presude nego bi trebale biti usmjerene na razvoj onih vještina koje su karakteristične za iskusne i profesionalne suce.
Za svaku ciljnu skupinu se primjenjuje poseban upitnik u kojem su sadržana pitanja koja reflektiraju posebnosti edukacije svake od skupina. Evaluacijski postupak se sastoji od provedbe upitnika, obrade rezultata za svaku obrazovnu skupinu i pisanja završnog evaluacijskog izvješća za svaku programsku temu.
Završno evaluacijsko izvješće je opsežna analiza najvažnijih pravnih i didaktičkih aspekata provedene edukacije iz određene teme prikazana kroz slijedeća poglavlja:
a) opći kontekst i ciljevi poučavanja (upoznavanje s pravnim okvirom zašto se krenulo u poučavanje iz tog pravnog instituta, zašto je on važan, u čemu se očituju poteškoće i problemi u njegovoj primjeni, šire posljedice nedovoljnog poznavanja i loše primjene i sl.);
b) obrazovni materijal (opseg i struktura materijala, razina obrade pravne norme, primjerenost sadržaja ciljnim skupinama, odabir i prikaz hipotetskih slučajeva)
c) didaktičke vještine voditelja radionica
d) organizacija poučavanja
e) podaci o broju polaznika
f) opća ocjena uspješnosti obrazovne aktivnosti
g) izdvajanje jakih strana provedene edukacije kao i segmenata koje bi trebalo poboljšati i doraditi uz davanje preporuka za daljnje aktivnosti kojima će se dublje istražiti pravno područje koje je bilo predmetom poučavanja.
Od kraja 2011. g. u svim regionalnim centrima se provodi automatizirana evaluacija obrazovnih aktivnosti pomoću prijenosnih računala u informatičkoj platformi ILIAS.