Novi Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, (NN 84/98) stupio je na snagu 1. siječnja 2009. godine. Od 1. rujna 2009. svi kandidati pravosudni ispit polažu prema odredbama novog zakona, bez obzira na to prema kojem su zakonu stekli uvjete za polaganje pravosudnog ispita. Novi zakon uređuje uvjete za prijem vježbenika u pravosudna tijela, sudove i državna odvjetništva, te trajanje, ciljeve i način provođenja vježbeničke prakse. Ostale odredbe se određuju Pravilnikom o teorijskom i praktičnom stručnom obrazovanju vježbenika u pravosudnim tijelima i Pravilnikom o polaganju pravosudnog ispita.

Novi zakon uređuje uvjete stručne prakse za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te pravnike sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem prava u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim pravnim osobama te osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na fakultetima koje namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita. Vježbenici se primaju na slobodna mjesta u pravosudnim tijelima na vježbeničku praksu. Slobodna mjesta za vježbenike se utvrđuju planom prijema, a popunjavaju se javnim natječajem koji objavljuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Ocjenjivanje kandidata za vježbeničku praksu provodi posebno povjerenstvo. Na slobodno vježbeničko mjesto primit će se oni kandidati koji u postupku odabira ostvare ukupno najveći broj bodova. Broj bodova ostvaren na temelju završenog sveučilišnog diplomskog studija prava te ostalih rezultata na diplomskom i poslijediplomskom studiju prava može iznositi najviše 50 % bodova, broj bodova ostvaren na temelju pisane provjere znanja iznosi najviše 40 % bodova, dok rezultati ostvareni u okviru strukturiranog razgovora nose najviše 10 % bodova. Ukoliko ima više kandidata s istim ukupnim brojem bodova nego što ima slobodnih vježbeničkih mjesta, odabiru se oni kandidati koji su ostvarili veći broj bodova na temelju pisane provjere znanja. U slučaju jednakog broja bodova prednost će imati kandidati manje zastupljenog spola u pravosudnom tijelu za koje se vrši izbor. Vježbenička praksa sastoji se od praktičnog dijela vježbeničke prakse koja se provodi pri sudovima i državnim odvjetništvima i od sudjelovanja u stručnim radionicama Pravosudne akademije.

Sudački vježbenik provodi četiri mjeseca u građanskom prvostupanjskom odjelu, dva mjeseca u kaznenom prvostupanjskom odjelu, po jedan mjesec u drugostupanjskom građanskom i drugostupanjskom kaznenom odjelu te po dva mjeseca pri trgovačkom sudu i državnom odvjetništvu. Državno-odvjetnički vježbenik dužan je provesti osam mjeseci prakse na sudu, od čega po tri mjeseca na građanskom prvostupanjskom odjelu i na kaznenom prvostupanjskom odjelu te po jedan mjesec u drugostupanjskom građanskom i kaznenom odjelu. Tijekom praktičnog stručnog obrazovanja, vježbenik mora izraditi najmanje dvije pisane radnje mjesečno od kojih najmanje jedna mora biti obrazložena odluka (presuda/optužnica). Pisane radnje ocjenjuju mentori, a je moguće ostvariti najviše 100 bodova. Na kraju praktičnog stručnog obrazovanja mentor ocjenjuje vježbenika.

Stručne radionice provode se u ukupnom trajanju od 60 dana i sastoje se od različitih nastavnih cjelina (uvod i organizacija pravosuđa, 5 dana; građansko pravo i građansko postupno pravo,17 dana; kazneno pravo i kazneno postupno pravo, 17 dana; trgovačko pravo, 5 dana; radno pravo, 2 dana; obiteljsko pravo, 2 dana; upravno pravo, 5 dana; ustavno pravo, 2 dana, i osnove Europske unije, 5 dana. Voditelji ocjenjuju rad vježbenika.

Pravosudni vježbenici ispunjavaju uvjete za polaganje pravosudnog ispita nakon 18 mjeseci vježbeništva. Edukacija vježbenika u tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave te edukacija znanstvenih novaka i asistenata na pravnim fakultetima i u drugim pravnim osobama, koji namjeravaju polagati pravosudni ispit, utemeljena je na tzv. „stupovima”. Odvjetnički vježbenici ispunjavaju uvjete za polaganje pravosudnog ispita nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse i teoretskog obrazovanja od najmanje 150 sati prema programu koji mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije. Javnobilježnički vježbenici ispunjavaju uvjete za polaganje pravosudnog ispita nakon 18 mjeseci javnobilježničke vježbeničke prakse tijekom koje su dužni provesti najmanje 160 sati na sudu te nakon teoretskog obrazovanja od najmanje 150 sati. Pravnici zaposleni u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim pravnim osobama te osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na pravnim fakultetima ispunjavaju uvjete za polaganje pravosudnog ispita nakon završenog praktičnog i teoretskog dijela od 150 sata stručnog obrazovanja.

Pravosudni se ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom, koje se sastoji od predsjednika i četiri člana. Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa najkasnije 30 dana prije početka mjeseca u kojem kandidat namjerava pristupiti polaganju ispita. Uz prijavu, kandidat je dužan priložiti u izvorniku ili ovjerenoj preslici diplomu o završenom sveučilišnom diplomskom studiju prava, dokaz o ispunjenju uvjeta, dokaz o uplati naknade za pristup polaganju pravosudnom ispitu u skladu s pravilnikom i izjavu kandidata o pravnom području za izradu treće pisane radnje (radno, trgovačko ili upravno pravo).
Kandidata pisanim putem najmanje 15 dana unaprijed valja obavijestiti o datumu polaganja pisanog dijela pravosudnog ispita. Ищите где бы снять простиутку дешево? Загляните на сайт: https://sex-tumen.prostitutki72.com Большой выбор, реальные фотографии, проститутки с выездом на дом и со своими апартаментами.

Pravosudni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se sastoji od pisanja tri radnje od čega dvije radnje predstavljaju izradu cjelovitih prvostupanjskih presuda iz područja građanskog i kaznenog prava koje se temelje na konkretnom spisu predmeta. Kod izrade treće radnje vježbenik se može odlučiti za područje radnog, trgovačkog ili upravnog prava, a radnja ne mora biti nužno utemeljena na konkretnom spisu predmeta. Izrada pojedine pisane radnje traje najduže 8 sati. Kandidat mora iz građanske i kaznene presude ostvariti najmanje po šest bodova da bi ostvario pravo na pristupanje usmenom dijelu pravosudnog ispita. Ostvarenjem određenog broja bodova kandidat pristupa usmenom dijelu pravosudnog ispita najkasnije dva mjeseca nakon posljednje pismene radnje.

Usmeni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Usmeni dio ispita obuhvaća 5 pojedinačnih grupa predmeta, a to su građansko i trgovačko, građansko postupovno i obiteljsko, kazneno i kazneno postupovno, radno i upravno pravo, ustavno uređenje, osnove sustava Europske unije i organizacija pravosuđa. Kandidat može ostvariti najviše 100 bodova. Iz svake pismene radnje kandidat može ostvariti najviše 10, a iz svakog dijela usmenog ispita najviše 15 bodova, dok ustavno uređenje te osnove sustava Europske unije i organizacije pravosuđa nose najviše 10 bodova. Kandidat koji je ostvario manje od 56 bodova nije položio ispit. Kandidat koji nije položio pravosudni ispit može ponovno pristupiti polaganju istog u cijelosti tek nakon isteka roka od 4 mjeseca od dana polaganja.